Inspiracija

Kako su žene u viktorijansko doba negovale kosu

viktorijansko doba i nega kose

U viktorijansko doba ženska kosa se smatrala važnim delom izgleda svake žene. Časopisi iz tog vremena sadržali su u sebi mnoštvo saveta kako se tretira ženska kosa, a krasile su ih i reklamne kampanje na kojima je akcenat bio na kosi. Duga talasasta kosa je bila osnovni izraz ženstvenosti i to među srednjim i višim klasama viktorijanskog društva.

aline valandri viktorijansko doba kosaViktorijansko doba i kosa kao simbol lepote

Kao i uvek, kosa bila je kruna ženskog izgleda, u viktorijansko doba žene su izbegavale da se šminkaju, a kosi su posvećivale veliku pažnju. Što je kosa bila duža i gušća smatralo se da je žena lepša. Pogledajte kako je izgledala operska diva Alina Valandri koja je bila poznata po svojoj divnoj kosi da su mnogi posećivali njene koncerte samo da bi videli njenu kosu.

Žene su u viktorijansko doba svoju kosu najčešće prale blagim sapunima napravljenim od biljnih ulja i to samo jednom nedeljno. U priručniku za dame iz 1852. godine pisalo je “za pranje kose nema ničeg boljeg od biljnog sapuna i vode. Sapun treba da bude blag i njime kosu treba dobro nasapunjati, a nakon toga temeljno isprati sa vodom”. Takođe, savetovalo se damama sa masnom kosom da je peru na svakih osam dana mlakom vodom. Za dodatnu mekoću kose mala količina meda se rastvarala u maloj količini alkoholnog pića i mešala se sa ruzmarinom. Sapuni iz ovog vremena za pranje kose su se često ispirali sa malo sirćeta ili limunovim sokom za dodatan sjaj kose.

Drugi popularan metod nege kose propagirala je austrijska carica Elizabeta. Ova lepa dama poznata je po svojoj gustoj dugoj kosi koju je često prala žumancima. Carica je mešala dva žumanca sa finim konjakom dok se ne formira kremasta smesa koja se utrljavala u kosu, a potom se kosa ispirala mlakom vodom.

Neke pripadnice lepšeg pola su umesto sa žumancima kosu prali mešavinom maslinovog ulja i ključale vode, a kosu su ispirale sirćetom, čajem ili alkoholom.

viktorijansko doba kosaPodrazumevalo se da se kosa češljala svakodnevno.

Češljevi su se pravili od drveta, slonovače, a tokom poslednjeg dela ere od celuloida. Četka od vepra bili je zlatni standard za negu kose. U jednom priručniku za lepotu iz 1879. godine bilo je istaknuto da kosu treba četkati dvadeset minuta ujutru, deset minuta tokom dana i pred spavanje.

Pisci i umetnici viktorijanskog vremena bili su fascinirani ženskom kosom te su u svojim delima pisali najlepše reči o njoj. Verovalo se da se ženski karakter može prepoznati na osnovu njene kose. Za žene sa kovrdžavom kosom smatralo se da imaju prijatniju narav, nego žene sa ravnom kosom. Duga, gusta, puštena kosa, bila je povezana sa ženskom seksualnosti.  Smatralo se da što je duža i gušća kosa, žena je senzualnija.

U Viktorijanskom dobu žene su retko šišale kosu. Duga kosa bila je važan deo ženske ličnosti. Svoje duge raskošne kose su ponekad ukrašavale nakitom ili perjem.

Do neke sledeće teme,

Vaša Paolla

Izvor fotografija: pinterst.com, wikipedia.org